Web   ·   Wiki   ·   Activities   ·   Blog   ·   Lists   ·   Chat   ·   Meeting   ·   Bugs   ·   Git   ·   Translate   ·   Archive   ·   People   ·   Donate
summaryrefslogtreecommitdiffstats
path: root/tht.html
blob: 90bd2b004dc32a325ffacbb40b3ba377cceee9a3 (plain)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
<html><body><!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd"><meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=utf-8" />
<div style="position: relative;   float: left; width:20%; margin-top:20px; padding-left:8px;">

</div>
<div id="TEST" style="position: relative;   float:left; width:70%; margin-top:20px; padding-left:10px; padding-right:10px;">
<h2>&nbsp;Universal Declaration of Human Rights </h2>
<style type="text/css">

.udhrtext h4
{
color: #e95200;
font-size: 12px;
margin: 0px;
padding: 0px;
text-decoration: none;
}
  
  
</style>

<div style="float:left; width:70%; margin-top:20px; padding-top:5px;">

<br />

<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblLangVersionID">Tahitian</span>
<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblSourceID"><b> Source: </b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblSourceValue">Diffusion Multilingue des Droits de l'Homme, France</span>
<br />
<br />
<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblLang" class="udhrtext"><h3>FA'IRA'A HA'ATI I TE MAU Tl'AMANARA'A O TE TA'ATA-TUPU</h3>
<h4>PARAU FA'AARA</h4>
<blockquote>
<p>I te fa'ari'i i te fa'ati'amā o te ihomana tumu o te mau mero tā'āto'a o te nuna'a ta'ata e i to ratou ato'a ti'amanara'a 'aifaito e te tūtu'u-mana-'ore 'ei papa no te orara'ati'amā, no te orara'a-'aifaro e no te hau i roto i teie nei ao, e ti'a ai,</p>
<p>I te fa'ari'i e no te ha'apa'o'ore, e no te fa'afaufa'a'ore i te mau ti'amanara'a o te ta'ata, i tupu ai te mau peu 'oviri i fa'ati'arepu i te manava o te tā'āto'ara'a o te ao; i te fa'ari'i i te ti'aoroara'ahia 'ei a'e nui no te ta'ata te hitira'a mai o te hō'ē ao iti i reira te mau ta'ata, i ora mai mai roto mai i te taiā e te veve, e 'aparaparau noa ai ma te ti'aturi fa'ahou, e ti'a ai,</p>
<p>I te fa'afaufa'a i te paruru i te ti'amanara'a o te ta'ata ma te hō'ē fa'aterera'a-ture, ia 'ore 'oia te ta'ata ia hepohia, i te hope'a, i te hepo-'orure-hau i te fa'atītīra'a e te fa'afaora'a a te taehae, e tia ai,</p>
<p>I te fa'afaufa'a i te fa'aitoitora'a i te rito o te here i rotopū i te mau va'a'ai'a, e ti'a ai,</p>
<p>I te fa'ari'i, i roto i teie Parau-Fa'aau, e ua ti'aoro fa'ahou te mau nuna'a ta'ata o te mau Va'a'ai'a-'Amuitahia i to ratou ti'aturi pāpū i te mau ti'amanara'a tumu o te ta'ata, i te ihomana e i te faufa'a o te ihota'ata i te 'aifaitora'a o te ti'amanara'a o te mau tane e o te mau vahine. I te fa'ari'i e ua fa'i ato'a i to ratou hina'aro mau i te tauturu i te 'e'era'a o te 'avirira'ata'ata, e i te ha'apunaho i te hō'ē orara'a hau roa a'e i te maita'i na roto ia i te hō'ē ti'amara'a hau a'e, e ti'a ai,</p>
<p>I te fa'ari'i i te 'opuara'a'amui a te mau Hau Mero e a te Fa'anahora'a a te mau Va'a'ai'a-'Amuitahia no te ha'amau pāpū i te fa'atura hā'āti-pāpū-mau i te mau ti'amanara'a o te ta'ata e i te ti'ama tumu, e ti'a ai,</p>
<p>I te fa'ari'i 'ei faufa'a nui no te ha'apāpū i teie parau-fa'aau, te hō'ē rahura'a 'amui i teie mau ti'amanara'a e teie mau ti'amāra'a, e ti'a ai,</p>
<p>Te poro nei te 'Apo'ora'a Rahi i teie Fa'ira'a Hā'āti i te mau Ti'amanara'a o te Ta'ata 'ei moea titaura'a 'amui na te mau nuna'a ta'ata e te mau va'a'ai'a ato'a, ia tutava 'oia te mau ta'ata tupu e te mau mero o te 'avirira'a ta'ata, ma te raupe'a -mana'o noa i teie Fa'ira'a, na roto i te ha'api'ira'a-'ite e te ha'api'ira'a-peu, no te ha'aparare i te fa'aturara'a o teie mau ti'amanara'a, e no te ha'amau pāpū, na roto i te hō'ē mau fa'auera'a ri'iri'i a to na iho va'a'ai'a e a te mau va'a'ai'a tā'āto'a. Te poro nei i te fa'ati'amā ra'a e i te ha'apāpūra'a, mai rotopū i te huira'atira o te mau Hau Mero iho e tae roa atu i te huira'atira o te mau fenua i raro a'e i to ratou mana.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA MATAMUA</h4>
<blockquote>
<p>E fanauhia te tā'āto'ara'a o te ta'ata-tupu ma te ti'amā e te ti'amanara'a 'aifaito. Ua 'ī te mana'o pa'ari e i te manava e ma te 'a'au taea'e 'oia ta ratou ha'a i rotopū ia ratou iho, e ti'a ai;</p></blockquote>
<h4>'IRAVA PITI</h4>
<blockquote>
<p>E ti'a ta te ta'ata tata'itahi i te fa'ariro 'ei ti'ara'a no na, teie mau ti'amanara'a e te mau ti'amāra'a i ha'apararea i roto i teie Fa'ira'a, ma te hō'ē mā'itira'a'orehia 'oia na ni'a i te taura ta'ata, na ni'a i te rava 'iri, i te tānē e te vahine, i te reo, i te fa'aro'o, te mana'o poritita 'aore ra na ni'a i te tahi atu a mau mana'o no roto mai i te va'a'ai'a 'aore ra i te 'avirira'ata'ata; ma te ma'iti-'ore-ato'a-hia 'oia na ni'a i te faufa'a, i te papafanaura'a 'aore ra na ni'a i te tahi atu a mau huru ti'ara'a.</p></blockquote>
<blockquote>
<p>Teie atu a, 'aore 'e mā'itira'a e ravehia na ni'a i te papara'a poritita, i te manara'a-ture 'aore ra na ni'a i te papara'a i rotopū i te mau va'a'ai'a o te fenua 'aore ra o te hau-fenua o te hō'ē ta'ata a'amau, noa atu teie 'e fenua 'aore 'e hau-fenua mana ta'a'ē, 'e fenua fa'aterehia, i 'o'oti-pito-'ore 'aore ra 'e fenua ti'amāra'a fa'aitihia.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA TORU</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata-tupu ato'a i te ora, i te ti'amāra'a e i te orara'a pano'ono'o 'ore.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA MAHA</h4>
<blockquote>
<p>'Eiaha roa te ta'ata ia mau i te fa'aterera'a fa'atītī e i te fa'afaora'a; e 'opani 'eta'eta-roa-hia te fa'aterera'a-fa'atītī e te tapiho'ora'a i te mau tītī</p></blockquote>
<h4>'IRAVA PAE,</h4>
<blockquote>
<p>'Eiaha roa te ta'ata ia ha'avīhia ma te taparahihia, ia fa'autu'ahia ma te ha'amauiuihia e te fa'afaufa'a'orehia 'aore ra ma te ha'ave'uve'uhia.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA ONO</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata tata'itahi i te manara'a o to na ti'ara'a-mana-ture i te mau vāhi ato'a.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA HITU</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'ara'a 'aifaito to te tā'āto'ara'a i mua i te ture e 'e ti'amanara'a, ma te mā'iti'orehia, i te hō'ē parurura'a 'aifaito a te ture. 'E ti'amanara'a to te tā'āto'ara'a ia pāruru-'aifaito-hia atu i te mau fa'ata'ara'a e fa'ahapa na i teie Fa'ira'a, e i te mau ha'afifra'a ato'a i teie fa'ata'ara'a.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA VA'U</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te hō'ē horora'a ti'a mau i mua i te mau manaha'avara'a a te va'a'ai'a i mana i te pāto'i atu i te mau ha'a e fa'ahapa ra i to na mau ti'amanara'a tumu i ha'amanahia mai e te papature nui 'aore ra e te ture.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA IVA</h4>
<blockquote>
<p>'Eiaha roa te ta'ata ia tape'ahia, ia tamauhia i te 'auri 'aorc ra ia tuvaruhia ma te tumu 'ore.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA 'AHURU</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a lo te ta'ata ato'a, na roto i te 'aifaito ti'a, i te fa'aro'o auti'a a ra'ahia ta na tumu 'ohipa e te hō'ē tomite ha'avāra'a ti'amā e te ti'a 'aifaito, i mua i te huira'atira. Na teie tomite 'oia e fa'aoti i te ti'amāra'a o to na mau ti'amanara'a e ta na mau fafaura'a 'aore ra i te manara'a o te mau fa'ahapara'a ato'a na ni'a i te tinofa'au tu'ara'a .</p></blockquote>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-Hō'ē</h4>
<ol>
<li>'E tia ma tei fa'aoti-mana'o-hia no te ta'ata ato'a i parihia i te hō'ē hara hou o ia a fa'ahapa-pāpū-roa-hia ai e te ture na roto i te hō'ē ha'avāra'a i mua i te huira'atira. 'E mau rave'a pāpū te rave-'ato'a-hia no te pāruru ia na.</li>
<li>'Eiaha te ta'ata ia fa'autu'ahia no te mau 'ohipa 'aore ra no te mau ravera'aha'apa'ora'a -'ore i tupu i te tau 'e fa'ahapa-ture-'ore teie mau 'ohipa i roto i te papa-ture o to na va'a'ai'a 'aore ra o te tā'āto'ara'a o te mau va'a'ai'a. 'Eiaha ato'a ia fa'ateiahahia a'e te utu'a, ia vai 'aifaito rā e tei tu'uhia i te tau a ravehia ai teie hara.</li></ol>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-PITI</h4>
<blockquote>
<p>'Eiaha te orara'a, te feti'i, te 'utuafare o te ta'ata e ta na ato'a mau tuatapapara'aparau-papa'i ia riro 'ei 'imira'a-pe'ape'a- ti'amā -'ore, e 'ei fa'a'inora'a ato'a i to na tiara'amana e i to na ro'o. 'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te pārurura'a a te ture i teie atu mau 'imira'a -pe'ape'a 'aore ra i teie mau fa'a'inora'a.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-TORU</h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te araterehaere ma te ti'amā e i te 'imi i te hō'ē nohora'a no na i roto i te hō'ē Hau-Fenua.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te fa'aru'e i te 'ai'a, i to na ato'a iho 'oia, e i te ho'i fa'ahou mai i to na'ai'a.</li></ol>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-MAHA</h4>
<ol>
<li>I mua i te fa'afaora'a, 'e tiamanara'a to te ta'ata ato'a i te 'imi i te pare-ora e i te fa'ari'ihia mai i te tahi 'ē atu mau fenua.</li>
<li>'Eiaha ra teie ti'amanara'a ia tata'uhia no te mau fa'afaora'a i fa'ahapa i te ti'amanara'a 'amui 'aore ra i fa'ahape i te mau fa'aotira'a e te mau fa'ata'ara'a-ture a te mau Va'a'ai'a-'Amuitahia.</li></ol>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-PAE</h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata-tupu ato'a i te hō'ē ti'ara'ava'a'ai'a.</li>
<li>'Eiaha roa ia te ta'ata ia fa'a'erehia ma te ti'amā 'ore i to na ti'ara'ava'a'ai'a, e i te ti'amanara'a ato'a no te taui i to na ti'ara'ava'a'ai'a.</li></ol>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-ONO</h4>
<ol>
<li>la tae'ahia te matahiti ti'a, 'e ti'amanara'a to te tānē e to te vahine, ma te hō'ē ha'a- fifi-'ore-hia na ni'a i te taura-ta'ata, na ni'a i te ti'ara'ava'a'ai'a 'aore ra na ni'a i te fa'aro'o, i te fa'aipoipo e i te ha'atumu i te hō'ē'utuafare-feti'i. 'E ti'amanara'a'aifai to raua no te 'ohipa-e-no-te- 'anotau- fa'aipoipora'a e no te 'anotau ta'ara'a ato'a.</li>
<li>E fa'aoti-ti'a-noa-hia te fa'aipoipora'a ma te hina'aro ti'amā mau e te fa'ahepo'orehia o nā ta'ata fa'aipoipo.</li>
<li>'E iho tumu-papa te 'utuafare-feti'i no te 'avirira'ata'ata e no reira 'e ti'amanara'a to na i te pārurura'a a te 'avirira'ata'ata e a te Hau.</li></ol>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-HITU </h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata, to tei vai ato'a i roto i te va'amata'eina'a, i te ti'ara'afatu.</li>
<li>'Eiaha roa te ta'ata ia fa'a'erehia ma te ti'amā 'ore i to na ti'ara'afatu.</li></ol>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-VA'U</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te ti'amāra'a o te ferurira'a, o te 'ite e o te fa'aro'o. Teie ti'amanara'a, 'e ti'amāra'a ia no te taui i te fa'aro'o'aore ra i te ti'aturira'a, o ia ana'e iho 'aore ra ma te 'amui, i mua i te huira'atira 'aore ra o ia ana'e iho, na roto i te ha'api'ira'a, i te mau fa'anahonahora'a, i te purera'a e i te fa'aotira'a o te haerera'a'oro'a.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA 'AHURU-MA-IVA</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata-tupu ato'a i te ti'amāra'a o te mana'o e o te porora'a-parau; 'e ti'amanara'a ho'i ia i te ha'afifi-ra'a-'ore-hia no to na mau mana'o, 'e ti'amanara'a no te 'imira'a, no te fa'ari'ira'a e no te ha'apararera'a i te mau parau-fa'a'ite e i te mau mana'o, na roto i te mau huru rave'a ato'a, e ma te tāu'a 'ore atu i te mau 'oti'a.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU</h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te ti'amāra'a o te 'apo'ora'a e o te tā'ātira'a hau.</li>
<li>'Eiaha roa te ta'ata ia fa'ahepohia no te fa'ao atu i roto i te hō'ē pupu-tā'ātira'a.</li></ol>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-Hō'ē</h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te fa'aō ti'a atu, 'aore ra na ni'a atu i te ti'ara'a o te mau mero-mā'iti-ti'amā-hia, i roto i te fa'aterera'a-'ohipa a te Hau o to na fenua.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te fa'aō atu, na ni'a i te mau ti'ara'a 'aifaito, i roto i te mau toro'a-'ohipa a te Hau o to na fenua.</li>
<li>'O te hina'aro o te huira'atira te papa o te mana o te fa'aterera'a a te Ilau. E ha'apararehia teie hina'aro na roto i te tahi mau mā~'itira'a ti'amā, o tē rave-tamau-hia i te mau area-fa'aau-hia, na roto ia i te hō'ē mā'itira'a hā'āti 'aifaito e i te hō'ē mā'itira'a pūrarohuna 'aore ra na roto ia i te hō'ē fa'anahora'a 'aifaito mai, o te fa'atura i te ti'amāra'a o te mā'itira'a .</li></ol>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-PITI</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a, na ni'a i to na ti'ara'a -mero-'avirira'ata'ata, i te papaturura'a -'avirira'ata'ata. 'E ti'ara'a to na i te manuiara'a o te mau ti'amanara'a te pae faufa'a, te pae 'avirira'ata'ata e te pae fa'anahora'a-'ohipa-tumu -faufa'a no to na ihomana e no te tupura'a-ti'amā o to na ihota'ata, ma te tūtavara'a-va'a'ai'a 'oia e te ravera'a-'amui a te tā'āto'ara'a o te mau va'a'ai'a, ia au i te fa'anahora'a e te faufa'a a te fenua tata'itahi.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA PITI'AHURU-MA-TORU </h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te 'ohipa, i te mā'iti-ti'amā i ta n'ohipa na ni'a i t hō'ē fa'anahora'a-ohipa 'aifaito e te aut'a, e i te paruruhia i te o'era'a-'ohipa.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te tā'āto'ara'a, ma te hō'ē ma'iti'orera'a, i te hō'ē moni'ohipa 'aifaito ti'a e te hō'ē ha'ara'a 'aifaito.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a e rave na i te'ohipa i te hō'ē 'aufaura'a 'aifaito au-ti'a no te papaturu ia na e i to na 'utuafare feti'i te hō'ē orara'a au i te ti'amāra'a o te ta'ata-tupu tei ti'a i te pāturuhia, i te taime-fifi, na te tahi mau rave'a-pārurura'a 'avirira'ata'ata.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te fa'atupu e te tahi atu i te auparuru-ti'ara'a e i te fa'aō ato'a atu i roto i te mau auparurura'a-ti'ara'a no te pāruru i to na mau-ti'ara'a-faufa'a.</li></ol>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-MAHA</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te fa'aeaeara'a-'ohipa e i te mau fa'a'ana'anatae-ra'a, i te hō'ē ihoa rā ha'apotora'a au-ti'a i te taime-ravera'a-'ohipa e i te 'aufauhia i te mau fa'afa'aeara'a-'ohipa i fa'au-area-hia.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-PAE</h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te faito-orara'a nava'i no te papaturu i to na orara'a-tino e to na orara'a-fāna'o e i to to na ato'a'utuafare-feti'i, i te pae ihoa rā o te mā'a, o te 'ahu, o te fare, o te utuutura'a-ma'i e i te pae ato'a o te mau 'atu'atura'a-'avirira'ata'ata i titauhia. 'E ti'amanara'a to na i te tauturuhia i te o'era'a-'ohipa, i te ma'ira'a, te ha'aparuparura'a, te ivira'a, te ruhiruhiara'a 'aore ra i te tahi atu a mau o'era'a-rave'a-'imira'a-maita'i i hina'aro'orehia e ana.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te vahine-fanau-tama e to te tamari'i i te hō'ē tauturu e i te hō'ē utuutura'a ta'a'ē. 'E ti'ara'a to te tā'āto'ara'a o te tamari'i, tei fanau-ti'ama-hia 'aore ra tei fanau-ti'amā-'ore-hia, i te hō'ēā tauturura'a-'avirira'ata'ata.</li></ol>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-ONO</h4>
<ol>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te ha'api'ira'a. 'Ei ha'api'ira'a tāmoni 'ore e ti'a ai no te ha'api'ira'a'ā e no te ha'api'ira'a -tumu ihoa rā. 'E fa'auera'a na te hau te ha'api'ira'a-'ā. Ia ha'apararehia te ha'api'ira'a fa'aravihi e te ha'api'ira'a-toro'a, e ti'a ai. 'E ti'amanara'a, ma te 'aifaito roa, to te tā'āto'ara'a i te ha'api'ira'a tuatoru na roto i to ratou iho itoito.</li>
<li>Ia titau-ti'a te ha'api'ira'a i te pū-hinuhinura'a o te ihota'ata e i te fa'a'eta'eta i te fa'aturara'a i te ti'amanara'a o te ta'ata-tupu, e o te mau ti'amāra'a tumu, e ti'a ai. Ia tauturuhua 'oia i te māramarama, i te maita'i e te here i rotopū i te mau va'a'ai'a pā'āto' e te mau taura-ta'ata 'aore ra i rotopū i te mau pupu -fa'aro'o, ia tauturuhua ato'a i te terera'a o te mau 'ohipa a te mau Va'a'ai'a-Amuitahia no te maupāpūra'a o te hau, e ti'a ai.</li>
<li>3-'E ti'amanara'a matameha'i to te metua, i te mā'iti i te huru ha'api'ira'a e hōro'a na to raua mau tamari'i.</li></ol>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-HITU</h4>
<ol>
<li>E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te fa'aō atu, ma te ti'amā, i roto i te fa'anahora'a-'ihi-tupu a te va'amata'eina'a, i te fa'afaufa'a atu i te mau tata'ura'a-'una, e i te 'amui ato'a atu i te fa'aritora'a o te pū'ihi e i te mau rahura'a-ora e roa'a mai.</li>
<li>'E ti'amanara'a to te ta'ata tata'itahi i te pāruruhiara'a o te mau faufa'a-ture e te mau faufa'a-tino e vai ra i roto i te mau tata'ura'a-'ihi, te mau tata'ura'a-'aivana'a 'aore ra te mau tata'ura'a-'una ta na iho e fatu na.</li></ol>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-VA'U</h4>
<blockquote>
<p>'E ti'amanara'a to te ta'ata ato'a i te manara'a, i te pae 'avirira'ata'ata e i te pae va'a'ai'a pā'āto'a, o te hō'ē fa'aterera'a i reira te mau ti'amanara'a e te mau ti'amāra'a i porohia i roto i teie Fa'ira'a e mana rahi roa ai.</p></blockquote>
<h4>'IRAVA PITI-'AHURU-MA-IVA</h4>
<ol>
<li>'E hopoi'a ta te ta'ata tata'itahi e amo na te va'amata'eina'a i reira te tupura'a ti'amā rahi mau o to na ihota'ata e mana ai.</li>
<li>I roto i te fa'a'ohipara'a i to na mau ti'amanara'a e i roto ato'a i te fa'afaufa'ara'a i to na mau ti'amāra'a, 'aita atu 'e 'ōpanira'a ta te ta'ata tata'itahi maori rā o te mau 'ōpanira'a ia i fa'aau-ti'a-hia e te ture no te papaturu i te fa'ari'ira'a e i te fa'aturara'a i te mau ti'amanara'a e te mau ti'amāra'a o te tahi atu, e no te ha'afaufa'a ato'a i te mau titaura'a 'aifaito a te ture-ha'apa'ora'a e a te ture-hau, e a te orara'a-hau maita'i o te tā'āto'ara'a i roto i te hō'ē 'avirira'ata'ata-upo'o-'aifaito.</li>
<li>E'ore teie mau ti'amanara'a e teie mau ti'amāra'a e mana noa a'e i te ravefa'ahapara'a i te mau ture-ha'apa'ora'a a te mau Va'a'ai'a-'Amuitahia.</li></ol>
<h4>'IRAVA TORU-'AHURU</h4>
<blockquote>
<p>'Eiaha roa te hō'ē noa a'e fa'auera'a a teie Fa'ira'a ia 'iritihia 'ei ti'amanara'a a'e no te hō'ē Hau-Fenua, no te hō'ē aupupu-ta'ata 'aore ra no te hō'ē ta'ata hō'ē, no te rave i te hō'ē 'ohipa no te vāvāhi atu i te mau ti'amanara'a e te mau ti'amāra'a i porohia i roto nei. </p></blockquote></span>
<br />
</div>

<div style=" float:right; width:22%; margin-top:-15px;  margin-left:10px; padding-top:0px; padding-bottom:5px;padding-left:10px; background-color:#f5f5f5;">
<h2> Profile </h2>
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblNativeName" style="display:inline-block;"><b>Native Name</b></span>
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblNativeNameValue">None</span>
<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblTotalSpeakers"><b>Total Speakers</b></span>
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_txtTotalSpeakersValue">150,000 (1991) </span>
<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblUsageByCountry"><b>Usage By Country</b></span><br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblUsageByCountryValue">Officially Recognized Language: French Polynesia LF: Society Islands, Marquesas Islands, Tuamotu Islands, Tubuai Islands, etc. Home Speakers: New Caledonia and New Zealand. </span>
<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblBackground"><b>Background </b></span>
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblBackgroundValue">Tahitian is the indigenous language of Tahiti. It is a Polynesian language of the Austronesian family with about 100,000 speakers. The alphabet contains only thirteen letters. The English word &quot;tattoo&quot; is of Tahitian origin. It has over 70% lexical similarity with Hawaiian.</span>
<br />
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblReceived"><b>Received</b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblReceivedValue">7/24/1998</span>
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblPosted" style="margin-top:5px"><b>Posted</b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblPostedValue" style="margin-top:5px">7/24/1998</span>
<br />
<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblChecked" style="margin-top:10px"><b>Checked</b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblCheckedValue" style="margin-top:10px">11/12/1998</span>
</div>
</div>
</body></html>