diff options
author | Gonzalo Odiard <godiard@gmail.com> | 2011-07-20 23:52:11 (GMT) |
---|---|---|
committer | Gonzalo Odiard <godiard@gmail.com> | 2011-07-20 23:52:11 (GMT) |
commit | 1702269c973fb90ca61054fe03ea99c760cac2c2 (patch) | |
tree | 2abd55bf49db046c2be9f44b0308832d1c809fdb /1121.html |
Initial version
Diffstat (limited to '1121.html')
-rw-r--r-- | 1121.html | 424 |
1 files changed, 424 insertions, 0 deletions
diff --git a/1121.html b/1121.html new file mode 100644 index 0000000..06da2c7 --- /dev/null +++ b/1121.html @@ -0,0 +1,424 @@ +<html><body><!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd"><meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=utf-8" /> +<div style="position: relative; float: left; width:20%; margin-top:20px; padding-left:8px;"> + +</div> +<div id="TEST" style="position: relative; float:left; width:70%; margin-top:20px; padding-left:10px; padding-right:10px;"> +<h2> Universal Declaration of Human Rights </h2> +<style type="text/css"> + +.udhrtext h4 +{ +color: #e95200; +font-size: 12px; +margin: 0px; +padding: 0px; +text-decoration: none; +} + + +</style> + +<div style="float:left; width:70%; margin-top:20px; padding-top:5px;"> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblLangVersionID">Bai Coca</span> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblSourceID"><b> Source: </b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblSourceValue">Office of the High Commissioner for Human Rights - Ecuador Field Office </span> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblLang" class="udhrtext"> + <h3>SIA'YËQUËMACA SIA'BAI GUËOJËÑACAYAYE GUI'NE JËÑA, +BAI'YE CAHUESOSE'BI SIA'YE TUTUBAYE +JAI TSUTSUBËA OMETËCAÑA</h3> + + <p>DUÑEREBA SIA'HUE'ÑA CAHUESOSE'E MAI BAI QUËCOBAYE</p> + <p>Caya jëña tari guë̱na ometëcahuë sia'hue'ña sehuojë gu̱i'ne cadë̱ohuë sia'ye +bai̱ baija'ñe jëaye o̱uë'ye, ti o̱uëaye cato bai'ji iye ñese saiconi. Icona tsoe +acona ñajë̱, jaibai̱ tsi'sisito cacoa'i cayë iye toyapëbë o̱uëahuesojë'ë +sia'hue'ña, jamaca ñasico baija'coa siabai̱ o̱uëajë baija'coi're, toyaja'o +ye'yehue'ña, yequë ba'yea'ë cajë ñañeje̱. beoye baiji i̱hua'i yeo̱uë yija bai̱ +goachajë nese'e.</p> + + + + <h4>Ja̱'a̱ huëoco</h4> + <p>Case'bi deo'ye, co̱ñe gu̱i'ne jeoñe ba̱yë, ja̱je̱ sia'hue'ña ñase'erebare sa'nahuë +bayë sia'yëo̱uë maca jëaye ba'ye gu̱i'ne sioma'ñe baiji sia'bai̱ tsëcabëa̱ bai'ye.</p> + <p>Ja̱je̱ baio̱uëreta'a goachayë ñama'ñebi gu̱i'ne oima'ñebi baiji sia'bai̱re, jabi ai +jaiye ñese sanihuesëji mai̱ baijë goachaye, gui'ne ja̱je̱ aijereba cahuesosicoa, +ja̱je̱ bai'na iye cato cocase'e cayë deo'ye bai'ye gu̱i'ne deo'ye bai'yë goachajë +sehuoyë iye.</p> + + <p>Ja̱je̱ baise're yure cato ñasicoai'reba bai'yë gu̱i'ne o̱uëcobacoa'i baiye baiji, +coa'ye bai'se'e jeo̱ni, ja̱macata̱'a̱ bai'ye bai'ji nejo̱sicoa'i beoye.</p> + <p>Ja̱je̱ bai'macata'a ñese deo'ye saiyë sihuajë gu̱i'ne bai'yë yequëhue'ña +ñasicoa'ireba.</p> + <p>Iye yequëhue'ña yijaña cato deo'yereba goachani gu̱inaoni cadëohuesëhuë. +Toya ja'huana bai̱ jëayebai'hua'i baija'ñe, deo'ye bai'ye gu̱i'ne ihuai'reba'ë +cajë, sia'yëquemaca ëmëhua'ti cui'ne domihua'tije̱ co̱ni; tsoe ja̱je̱ bai'na +cahuesohuë ai jai core deo'ye bai'ja'ñere cajë.</p> + <p>Iye goachase'e cato sehuosicoa cadëoja'ñea'e cajë, oiyebi sia'ye goachajë, +tsi'sisicoa'bi cahuesë ja'ñe, sia'ye oiye gu̱i'ne jëaye baija'ñe jamaca deo'ye +bai'yebai'ji bai̱.</p> + <p>Iye cato goachase'a'ë sia'ye jëaye ba'ye, ja̱je̱ bai'na iye cato ai deoyereba'ë ti +ñese saija'ñere gochajë sehuohuesësea'ë.</p> + <p>Tsi'sini jai bai̱ coca caco.</p> + + <p>Jëaye cahuesoyë yure .</p> + <p>Sia'ye bai̱ jëaye bai'ye quëahuesosico.</p> + <p>Icore cato si 'a daribëa gu̱i'ne jaihue'ña +ñese nesaoye bai'ji, teo'huai'maña gu̱i'ne goa'me cocaihue̱'ñaje̱, ñese saye +bai'ji deo'ye cajë, jamaca sia'daribëa bai'ye baiji deo'ye gu̱i'ne yija aye mañaje̱ +quëcojë.</p> + + + <h4>Artículo 1. Te'o aco quëaye.</h4> + <p>Sia'bai̱ aideo'yë goa'ye beoye gu̱i'ne sia'yë'quë maca +bai'ye gu̱i'ne quëco baye co̱ni, ja̱je̱ goachase'sëte goa'ju̱i'ñe beoye ñese saiye +bai'ji co̱caijë yequë bai̱reje.</p> + + + <h4>Artículo 2. Cayaye aco quëaye</h4> + + <p>Sia'bai̱ bayë tutu gu̱i'ne goa'ye beoye, yure ico ai jëaye cahuesosidoire, ja̱je̱ +bai'na ñañe beoji yequë bai̱ña'ë cajë, ti bai'ye, bai̱, coca, iohua'i bai'ye, +goachaye, bani iyese'e; goasia'ye bai'yeje, curi ba'ye, aideo'ye gu̱i'ne +goasia'ye ba'ye.</p> + <p>Gu̱i'ne yequeje̱ bajacoa'ia'ë caye yequë bai̱ ihua'i goachayebi iyea'ë cajë +necaiye beoji, ja cato baiji teo'huai'se're cañe̱je̱ ba'yea'ë, ihuaise'e goachayebi +nejë.</p> + + + <h4>Artículo 3. Cayaye te'o aco quëaye.</h4> + <p>Teo'huaije̱ bayë deo'ye bai'ye, goa'ye beoye +co̱ni, gu̱i'ne quëcojë bai'ye.</p> + + + <h4>Artículo 4. Ëjatubë beoye aco quëaye.</h4> + <p>Sia'hua'i bai'ye beoji goa'ye jëaye ba'ye +cajë gu̱i'ne goa'ye yo'goañoñe̱je̱ beoji, iye cato ësese'ea'ë sia'ye ba'ye.</p> + + + + <h4>Artículo 5. Te'jëtë aco quëaye.</h4> + <p>Jare sia'ba̱i̱ goa'ye yo'go̱año̱ñe beoji, të'caye, +tseañe, huanijeañe banije ai goa'ye ba'ye yo'ye beoji.</p> + + + <h4>Artículo 6. Te'e jëtë Ëjatubë aco quëaye.</h4> + <p>Sia'bai̱ bayë tutu, sia'hue'ña gu̱i'ne +ñago̱a̱ñoñe̱je̱ bai'ji mai̱ carebase'e bai'ye.</p> + + + <h4>Artículo 7. Ëjatube quënobe quäye.</h4> + <p>Sia'bai̱ bai'yë sia'yë'quëmaca gu̱i'ne bayë +yecoa'ia'ë cago̱a̱ño̱ñe̱ beoye, ja̱je̱ bai'na sia'hua'i bayë tutu, careba Ëjabai̱ +quë'ro. Ja̱je̱ bai'na mai̱ quëcobayebi deo'ye bai'ye bai'ji, tsoe icore +cahuesosidoi're mai̱re co̱caiji goa'ye caye beoye bai'ja'ñe.</p> + + + + <h4>Artículo 8. Cayaye te'ejëtë aco quëaye.</h4> + <p>Sia'bai̱ tutu bayë deo'ye bai'yere goa'chajë +yequëhue'ña sañube cajë bai'yë, mai̱ case'bi co̱caijaquë caye bai'ji goa'ye +yo'oma'coai'ni cajë mai̱ tutu quë'ye bai'ye bai'ji, ja̱je̱ bai'na mai̱re toyapëbëbi +cacoreba bai'ye bai'ji.</p> + + + <h4>Artículo 9. Te'e jëña Ëjatubë beoye aco quëaye.</h4> + <p>Ja̱re beoji mai̱ tsea̱ goañoñe do'i +beocoa'ibi.</p> + + + <h4>Artículo 10. Caya jëña aco quëaye.</h4> + <p>Sia'bai̱ bayë deo'ye bai'ye, sia'yëquëmaca +bai'ye, jamaca sia'hue'ña achasaoye bai'ji gu̱i'ne oirebayebi goa'ye bai'se'e +carojaiye bai'ji gu̱i'ne goa̱ñejë̱ neñañe bai'ji goasia'ye ba'ye ti case'e sa̱'ñe +bai'se'e.</p> + + + + <h4>Artículo 11. Cayajëña te'o aco quëaye</h4> + + + <p>1. Sia'bai̱ goa'ye yo'o sicoa'i bayë tutu, i̱hua'i goa'ye yo'se'e ñarebajë ti ñatia'ñe +bai'ji do'iquë'ye, ti case'je̱ ba'ye, gu̱i'ne caye bai'ji sia'hue'ña, jamaca +case'reba bai'ji.</p> + + + <p>2. Sia'bai̱ beoji goa'ye baiye ba̱nije̱ siogo̱a̱ño̱ñe̱ jayuta'a ñatia'ma'ñe, iye cato +Ja̱je̱ bai'ji tutu ba'ye yequë daribëa bai'ye. Ja̱je̱ bai'na beoji mai̱bi caye maise'e +deoye nede'huaë'je̱ ba'yere aijereba goa'yena saimaconi.</p> + + + + + <h4>Artículo 12. Caya jëña cayaye aco quëaye.</h4> + <p>Mai̱ teo'hua'i bai'ye cato beoji caye +goa'mañaje̱ bai'hua'ia'ë cajë ñese caye, mai̱ tsëcabëreje, mai̱ baihue'ñaje +ba̱nije̱ i̱se'e bai'to, jare beoji goa'ye neñeje, i̱ goachaquë bai'ye. Ja̱je̱ bai'na +sia'bai̱ bayë deo'ye bai'ye, ja̱je̱ bai'na nejo̱ jeoñe baiji goa'ye bai'se'e.</p> + + + <h4>Artículo 13. Caya jëña cayaye te'o aco quëaye.</h4> + + + + <p>1. Sia'bai̱ bayë deo'ye daoye sia'hue'ña gu̱ine ba'ye yija bëayeje bai'ji.</p> + + + <p>2. Sia'bai̱ bayë deo'ye daoye goasia'daribëa, i̱baidaribë, ja̱je̱ sani daosiquëta'a +gu̱inaëbi goi'ye baiji i̱ bai'daribëna.</p> + + + + + <h4>Artículo 14. Caya jëña Ëjatubë beoco aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Coe'coa'i bai'to, sia'bai bayë catiye goasia'yijaña, jamaca sihuajë bai'ye baiji +ti co'ego̱añose're goachajë.</p> + + + <p>2. Iye ba'ye cato beoji sa'ñe goa'ye neñe goa'ye ba'yena banije sa'ñe cayeje̱ +beoji yequë jaihue'ñe bai̱ acoai'je.</p> + + + + + <h4>Artículo 15. Caya jëña yequë jëtë aco quëaye.</h4> + + + + <p>1. Sia'bai̱je̱ tutu bayë bai̱ baiyereba'ë cajë.</p> + + + <p>2. Jare beoji ë̱seye i̱ bai'hue'ña yija aquëre, yequeje̱ beoji, caye yëquë ba'iñeje +baijë'ë goachajë.</p> + + + + + <h4>Artículo 16. Caya jëña yequë jëtë aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Ëmëhua'ti gu̱i'ne do̱mihua'ti, jayuta'a ëañahuëoma'dëbi tsoe bayë tutu, caye +beoji gaje baiña'ë, ti bai'ë cajë huejaye, huejani sihuajë bai'ye bai'ji, gu̱i'neje̱ +bai'ji jeoconi deo'ye bai'ye baji tibi ja̱je̱ba'ye bai'to,</p> + + + <p>2. tei'hua'i deo'ye goachajë baiyebi tia'ñe baiji, gu̱i'ne jaje baiquëreta'a ë̱jë̱ +bai'ja'quëbi goachani huejaye bai'ji.</p> + + + <p>3. Bai̱'tsëcabë cato deo'ye baiyereba'ë, ja̱je̱ bai'na ñacairebayë sia'hue'ña ëja +bai̱ .</p> + + + + + + <h4>Artículo 17. Caya jëña yequë jëtëcayaye aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Sia'bai̱ bayë tutu bayë baiye yija, tei'hua'i gu̱i'ne deo'tsëcabe bai'ye.</p> + + + <p>2. Jare beoji yë'ë tse̱coa yija cajë ë̱seye.</p> + + + + + <h4>Artículo 18. Caya jëña yequë jëtëcayaye te'o caco.</h4> + <p>Sia'bai̱ bayë i̱huai'se'e goachaye, i̱huai bai'ye, iye cato bai'ji sia'ye nedehuaye +ti sehuoye, gu̱i'ne coca caye goasia'ye sia'hueña baihue'ñana banije +teo'huai'se'e baihue'ñaje co̱ni, ti ye'yaye, neñañe, sehuoye gu̱i'ne ñasaoye, +iyebi co̱ji̱ mai̱re deo'ye saye.</p> + + + <h4>Artículo 19. Caya jëña yequë je'tubë beoco aco quëaye.</h4> + + <p>Teo'huaije deoye biyë +ihuai'se'e goachaye cui'ne coca cayeje, iyebi tsi'siji goa'ye josa cago̱año̱jë +baima'ñe gu̱i'ne jabi cahuesorebayebase'e bai'ji, yequëje̱ caye beoji icoja'a +bai'ji gu̱i'ne iyese'e baji caye, sia'ye caye bai'ji deo'ye saija'ñere goachajë.</p> + + + <h4>Artículo 20. Jëña-je'tu.</h4> + + + <p>1. Sia'hua'i teo'huai'se'e tsi'sini coca caye bayë goasia'hue'ña.</p> + + + <p>2. Jare beoji go̱añeñe yéquë tsëcabëna tsioni baiye.</p> + + + + + <h4>Artículo 21. Jëña-guëo te'o aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Sia'bai̱ bayë tsiojaiye ëjabai̱ quë'ro, i̱ quë'rorebana te'rebabi ba̱nije̱ yequë +bai̱ja're co̱ni ti ñaquëja̱'re saiye bai'ji.</p> + + + + <p>2. Sia'bai̱ tutubayë siayëquëmaca bai'ye goa'me nedojaye mai̱ bai'yijaña quë'ro .</p> + + + <p>3. Tidaribëa̱ bai'coa'i cato bayë sia'hue'ña acoa'i cayere, iye cato co̱caiji mai̱ +ëjaëhuai'rebare mëo̱jë saiyere, ti mëo̱ñe cato neñë yahuese're jabi co̱caiji +deo'ye carebase'e i̱huai're mëose'e.</p> + + + + + <h4>Articulo 22. Jëña-guëo cayaye aco quëaye.</h4> + <p>Sia'bai̱ te'e tsëcabëje̱ bai'hua'i bayë cadëohuesose're goasia'ye gu̱i'ne ja̱je̱ +bai'na si'a Ëjabai̱ co̱caiye bai'ji, ja tutu doi're goachajë, jaje baina tsoe case'e +bai'ji curi bai'ye, goasia'ye gu̱i'ne mai̱ bai'ye, iye cato mai̱ case'bi nesaojë +bai'ye baiji sia'yëquë maca bai'yebi.</p> + + + <h4>Artículo 23. Jëña-guëo cayaye te'o aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Sia'bai̱ bayë goa'me nedojaiye goasia'hue'ña, i̱ huai'yëyebi tia'ñe bai'ji +goa'meneñe, ja̱je̱ bai'quëreta'a sia'yë'quëmaca bai'ye, iye bai'doi're ca'raye +beoye goa'me nehue'ña tía' ni, nejë bai'ye baiji beocoa'i bai'ye beoye.</p> + + + + <p>2. Sia'bai̱ bayë quëcojë bai'ye, ja̱je̱ bai'na goa'meneñe tia'ñe baiji.</p> + + + <p>3. Sia'bai̱ goa'me neñe tutu bayë gu̱i'ne jaje bai'doi're curi neñe̱bai'ji, +nede'huase'e bai'na deo'ye mai̱ tsëcabëje deo'ye goachajë baija'ñere cajë, +baire cañeje̱ ba'ye, yequebi carasico bai'to netia'ñe bai'ji.</p> + + + <p>4. Sia'bai̱ bayë tutu i̱ hua'i yëyere goachajë tsi'sini neñe.</p> + + + + + <h4>Artículo 24. Jëña-guëo Ëjatubë beoye caco.</h4> + <p>Sia'bai̱ bayë tutu goa bëahuajëjë bai'ye, sihuajë bai'ye tigoa'me nese'e +ometëcahuë ti̱a'seja'ye gu̱i'ne iye goa bëhuajë bai'ye cato sa̱iñe bai'ji.</p> + + + <h4>Artículo 25. Jeña-guëo te'ejëtë aco quëaye.</h4> + + + + <p>1. Sia'bai̱ bayë mai̱ baiye cahuesose're, iye doi're mai̱ bai̱, jujucaijë bai'yë gu̱i'ne +deo'ye bai'ye sia'ye, ao̱ ai̱ñe, ca̱ña jui'ye, huë'ña bai'ye, jui̱coa'ire jujucaiye +gjJi:ne goasia'ye, yecjue baye 9jJi'ne ba'ye bai'ji goa'me nehue'ña, bai'hue'ña +beoye, jui'dahuë, doi'ma'bai, aibë maña, iyese'e caye beoji goasia'ye ihuai +teo'hua'i bai'ñeje ba'ye quëaji.</p> + + + <p>2. Gu̱i'neje ba'ye abë quëihua'i gu̱i'ne tsi̱ maña bayë tutu deo'ye co̱cai ja'ñe. +Si'a tsi̱ huejani aidehuasicoa'i banije goa aide'huagoañosicoa'i bayë deo'ye +bai'ye.</p> + + + + + <h4>Artículo 26. Jëña-guëo te'e jëtë te'o aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Sia'ba̱i bayë gu̱i'neja'ñe toyaja'o ye'yeye. Toyaja'o ye'yeye cato beoji doi'ye +ja'a ye'yehuëoye cato. Ja'a ye'yehuëoye cato ai goa̱ñeñe baijija'coa. Gu̱i'ne +toyaja'o necaicoai're cato ai jaiye nesaose'e bai'jacoao, gu̱i'ne aijereba aye +toyaja'o ye'yeye co̱to baiji sia'huaire, io̱ ai doico doi're.</p> + + + <p>2. Toyaja'o ye'yeye cato mai̱ bai̱ deo'yereba baija'ñea'ë, ja̱je̱ bai'na toyaja'o cato +deo'yea'ë sia'hue'ña mai̱ oijë bai'ye, deo'ye bai'ye gaje bai̱re sa'ñe oijë coca +caye, jabi bai'na mai̱ ñese saiye baiji, sihuajë.</p> + + + <p>3. Bëcaquëbi ñani tse̱añe bai'ji toyaja'o ye'yeye i̱ mamaquëna cocaiye goachani.</p> + + + + + + <h4>Artículo 27. Jëña-guëo te'e jëtë cayaye aco quëaye.</h4> + + + <p>1. Mai̱ aibë cujë bai'se'e sia'baije̱ bayë cuye mai̱ bai'daribëaquë'ro, sihuajë mai̱ +tsea̱'ë̱ goachajë gu̱i'ne tideo'ye bai'to tia'ñe̱bai'ji.</p> + + + <p>2. Sia'bai̱ bayë i̱hua'i yëyebi toyaja'o nesaoye, i̱huai gochayebi, netëjini jaiye +toyapëbëa etosaye, iye cato teo'huai'se'e baye bai'ji ti toyapë nesico . +aquëse'e.</p> + + + + + <h4>Artículo 28. Jëña-guëo te'e jëtë cayaye te'o aco quëaye.</h4> + <p>Iye mai̱re +carebahuesose'cato sia'bai̱ tutu baye bai'ji, yequëyijaña quë'roje ñase'reba, +ja̱je̱ baina nese'reba bai'ye bai'ji iye.</p> + + + <h4>Artículo 29. Jëña-guëo te'e jëtë Ëjatubë beoye caco.</h4> + + + + <p>1. Sia'bai̱ bayë mai̱ goañegoañose'e mai̱ bai'daribë quë'ro, mai̱bi deo'ye nejëna +deo'ye saiji mai̱ bai'ye.</p> + + + <p>2. Iye neñañe cato mai̱ quëcobayea'ë gu̱i'ne sihuajë, bai'ye, cato sia'bai̱ +baija'coa'ia'ë toyapë Ëjabai̱ case'bi, ticato cadëose're mai̱re cocaija'ñere +gu̱i'ne oiye bai̱se'e, iye saye cato goañeñe bai'ji mai̱ goachayese're, gu̱i'ne +deo'ye bai'yere cajë sia'ye mai yëye ba'yere.</p> + + + <p>3. Iye tutuquë'ye cato beoji yecoai'bi cacaiye ti bai'ye gu̱i'ne tsoe yequëhue'ñaje +case'e baito cacaiye beoji.</p> + + + + + <h4>Artículo 30. Jëña-guëo caya jëña aco caco.</h4> + <p>Jare iye cahuesosicore beoji yequë +bai̱bi i̱huai'goachayebi dani nejë neño'o cajë nedojaye, bai̱je̱ te'i dani iye cato +Ëjabai tsea'ë cajë goasia'ye nedojaye beoji, iye cato tsoe cahuesosicoa.</p> + +</span> +<br /> +</div> + +<div style=" float:right; width:22%; margin-top:-15px; margin-left:10px; padding-top:0px; padding-bottom:5px;padding-left:10px; background-color:#f5f5f5;"> +<h2> Profile </h2> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblNativeName" style="display:inline-block;"><b>Native Name</b></span> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblNativeNameValue">None</span> +<br /> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblTotalSpeakers"><b>Total Speakers</b></span> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_txtTotalSpeakersValue">1 240 000 (2003)</span> +<br /> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblUsageByCountry"><b>Usage By Country</b></span><br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblUsageByCountryValue"></span><p class="MsoNormal"><span lang="EN-US">I<span style="color:black">t is spoken in <a title="People's Republic of China" href="http://en.wikipedia.org/wiki/People's_Republic_of_China"><span style="color:black;text-decoration:none;text-underline:none">China</span></a></span></span><span lang="EN-US"> </span><span lang="EN">p</span><span lang="EN-US" style="color:black">rimarily in <a title="Yunnan" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Yunnan"><span style="color:black;text-decoration:none;text-underline:none">Yunnan</span></a> province, by the <a title="Bai" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Bai"><span style="color:black;text-decoration:none;text-underline:none">Bai</span></a>, one of the <a title="List of Chinese ethnic groups" href="http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Chinese_ethnic_groups"><span style="color:black;text-decoration:none;text-underline:none">56 ethnic groups</span></a> officially recognized by the People's Republic of China.</span></p> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblBackground"><b>Background </b></span> +<br /> +<span lang="EN-US" style="color:black">It belongs to the <a title="Sino-Tibetan languages" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Sino-Tibetan_languages"><span style="color:black;text-decoration:none;text-underline:none">Sino-Tibetan</span></a> family. Bai is mainly a spoken language, bu</span><span lang="EN">t there exists a small amount of traditional literature written with Chinese characters, as well as a number of recent publications printed with a recently standardized system of romanisation. Some of the oldest, most basic vocabulary re</span><span lang="EN-US" style="color:black">sembles forms of Chinese reflecting phonological developments well over 2,000 years old, and several scholars have suggested that Baip may be a very early off-shoot of <a title="Sinitic languages" href="http://en.wikipedia.org/wiki/Sinitic_languages"><span style="color:black;text-decoration:none;text-underline:none">Sinitic languages</span></a>.</span> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblBackgroundValue"></span> +<br /> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblReceived"><b>Received</b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblReceivedValue"></span> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblPosted" style="margin-top:5px"><b>Posted</b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblPostedValue" style="margin-top:5px"></span> +<br /> +<span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblChecked" style="margin-top:10px"><b>Checked</b></span> <span id="ctl00_PlaceHolderMain_usrUDHRLanguage_lblCheckedValue" style="margin-top:10px"></span> +</div> +</div> +</body></html> |